Hrvatski 58

◆ 5. razred

🔄 Promjenjive vrste riječi

📖Imenice ⚡Glagoli 🎨Pridjevi 🔁Zamjenice 🔢Brojevi

🔒 Nepromjenjive vrste riječi

📍Prilog 🔗Prijedlog ✳️Čestica 🔀Veznici ❗Usklici

📚 Ostalo

Imenice Glagoli Pridjevi Zamjenice Brojevi

Promjenjive vrste riječi mijenjaju svoj oblik ovisno o padežu, rodu, broju, licu ili vremenu. Imaju paradigmu — niz različitih oblika jedne iste riječi.

Imenice

Promjenjiva vrsta

Što su imenice?Imenice su promjenjiva vrsta riječi koja imenuje bića, predmete, pojave i pojmove. Odgovaraju na pitanja tko? i što? Mijenjaju se po padežima, rodu i broju.

Vrste imenica

Vlastite

Ime određene osobe, mjesta ili pojave. Pišu se velikim početnim slovom.
Hrvatska, Marko, Zagreb

Opće

Zajednički naziv za bića, predmete, pojave.
dijete, grad, rijeka

Zbirne

Označuju skup kao cjelinu.
lišće, kamenje, djeca

Gradivne

Označuju tvar od koje je nešto.
voda, zlato, brašno

Rod imenica

Muški rod _ on Ženski rod _ ona Srednji rod _ ono

Padeži imenica

Padež	Pitanje	Primjer (knjiga)
Nominativ (N)	Tko? Što?	knjiga
Genitiv (G)	Koga? Čega?	knjige
Dativ (D)	Komu? Čemu?	knjizi
Akuzativ (A)	Koga? Što?	knjigu
Vokativ (V)	O! (oslovljavanje)	knjigo!
Lokativ (L)	O komu? O čemu?	o knjizi
Instrumental (I)	S kim? S čim?	knjigom

Vokativ se uvijek odvaja zarezom od ostatka rečenice: Marko, dođi ovamo!

Sklonidbene vrste

a-sklonidba _ muški i srednji rod: brat, grad, polje
e-sklonidba _ ženski rod i neke muške imenice: sestra, tata
i-sklonidba _ ženski rod bez nastavka u N jd.: stvar, noć, kost

Glagoli

Promjenjiva vrsta

Što su glagoli?Glagoli su promjenjiva vrsta riječi koja označuje radnju, stanje ili zbivanje. U rečenici najčešće dolaze kao predikat. Mijenjaju se po licima, brojevima, vremenima i načinima.

Glagoli se mijenjaju po licima (1., 2., 3.), brojevima (jednina, množina), vremenima i načinima.

Prezent _ sadašnje vrijeme

Lice	Jednina	Množina
1. lice	ja čitam	mi čitamo
2. lice	ti čitaš	vi čitate
3. lice	on/ona/ono čita	oni/one/ona čitaju

Perfekt _ prošlo vrijeme

Tvori se od prezenta glagola biti + glagolski pridjev radni.

ja sam čitao/čitalati si pisao/pisala on je trčaomi smo pjevali

Futur I. _ buduće vrijeme

Tvori se od kratkih oblika glagola htjeti (ću, ćeš, će…) + infinitiv.

ja ću pjevatiti ćeš pisati on će trčatimi ćemo čitati

Lica glagola

Što su lica glagola?Glagoli se mijenjaju prema licu — označuju tko vrši radnju. Postoje tri lica u jednini i množini. Svako lice ima svoju osobnu zamjenicu.

Lica u jednini (samo jedna osoba)

Lice	Zamjenica	Značenje	Primjer (pjevati)	Primjer (ići)
1. lice jednine	ja	Govorim o sebi	ja pjevam	ja idem
2. lice jednine	ti	Obraćam se tebi	ti pjevaš	ti ideš
3. lice jednine	on / ona / ono	Govorim o nekome/nečemu	on pjeva	ona ide

Lica u množini (više osoba)

Lice	Zamjenica	Značenje	Primjer (pjevati)	Primjer (ići)
1. lice množine	mi	Govorim o sebi i drugima	mi pjevamo	mi idemo
2. lice množine	vi	Obraćam se više osoba	vi pjevate	vi idete
3. lice množine	oni / one / ona	Govorim o više osoba/stvari	oni pjevaju	one idu

1. lice — ja / mi

Govornik govori o sebi ili grupi u kojoj je i on sam.
Ja učim. Mi učimo.

2. lice — ti / vi

Govornik se obraća sugovorniku (osobi s kojom razgovara).
Ti učiš. Vi učite.

3. lice — on, ona, ono / oni…

Govornik govori o trećoj osobi — onome o kome se priča.
On uči. Oni uče.

Glagoli su jedina vrsta riječi koja sama može biti cijela rečenica: Kiši. _ potpuna rečenica! Nastavci glagola mijenjaju se prema licu i broju — zahvaljujući tome zamjenica nije uvijek nužna: Idem kući. (= ja idem).

Pridjevi

Promjenjiva vrsta

Što su pridjevi?Pridjevi su promjenjiva vrsta riječi koja pobliže određuje imenice. Odgovaraju na pitanja kakav?, koji?, čiji? Slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu.

Opisni (kvalitativni)

Opisuju svojstvo. lijep, brz, visok, pametan

Gradivni (materijalni)

Izriču tvar. drveni, zlatni, kameni

Posvojni (posesivni)

Izriču čije je što. Markov, mamina, dječji

Opisni pridjevi imaju stupnjeve poređenja:

Stupanj	Naziv	Primjer
Pozitiv	Osnovni oblik	lijep, visok, brz
Komparativ	Stupanj usporedbe	ljepši, viši, brži
Superlativ	Najviši stupanj	najljepši, najviši, najbrži

Pridjev se mijenja zajedno s imenicom: lijepa knjiga, lijepe knjige, lijepoj knjizi… _ uvijek se slažu!

Zamjenice

Promjenjiva vrsta

Što su zamjenice?Zamjenice su promjenjiva vrsta riječi koja zamjenjuje imenice, pridjeve ili brojeve. Mijenjaju se po padežima i svrstavaju u nekoliko vrsta.

Osobne

ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona

Posvojne

moj, tvoj, njegov, njezin, naš, vaš, njihov

Povratne

sebe/se, svoj

Pokazne

ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav

Upitne

tko?, što?, koji?, čiji?, kakav?

Neodređene

netko, nešto, neki, ikoji, bilo tko

Povratna zamjenica sebe/se nema nominativa _ ne može biti subjekt rečenice.

Brojevi

Promjenjiva vrsta

Što su brojevi?Brojevi su promjenjiva vrsta riječi koja označuje količinu, redoslijed ili mjeru. Dijele se na glavne i redne brojeve.

Glavni brojevi

Izriču točnu količinu. Odgovaraju na pitanje koliko?

jedan, dva, tri, četiri, pet, šest, deset, sto, tisuću

Upotreba: Imam tri knjige.

Redni brojevi

Izriču redoslijed. Odgovaraju na pitanje koji po redu? Mijenjaju se kao pridjevi.

prvi, drugi, treći, četvrti, peti, deseti, stoti

Upotreba: Ona je prva u razredu.

Zbirni brojevi

Izriču skup kao cjelinu. Završavaju na -ero/-oro.

dvoje, troje, četvero, petero, šestero

Upotreba: Troje djece se igra.

Važno: Uz brojeve 2, 3, 4 dolazi genitiv jednine imenice: dva učenika, tri knjige, četiri sata. Uz 5 i više dolazi genitiv množine: pet učenika, deset knjiga.

PrilogPrijedlog ČesticaVeznici Usklici

Nepromjenjive vrste riječi uvijek imaju isti oblik bez obzira na kontekst _ nemaju padeže, rod ni broj.

Prilog

Nepromjenjiva vrsta

Što su prilozi?Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koja pobliže određuje glagole, pridjeve ili druge priloge. Ne mijenjaju se po padežima ni po rodu.

Prilog mjesta

Odgovara na pitanje gdje? kamo? kuda? odakle?

ovdje, tamo, gore, dolje, blizu, daleko, unutra, vani

Prilog vremena

Odgovara na pitanje kada? koliko dugo? otkad?

danas, sutra, jučer, uvijek, nikad, sada, odmah, rano

Prilog načina

Odgovara na pitanje kako? na koji način?

brzo, polako, tiho, glasno, lijepo, pažljivo, zajedno

Prilog količine

Odgovara na pitanje koliko? u kojoj mjeri?

malo, puno, mnogo, dosta, previše, jako, veoma

Prilog ne mijenja oblik _ uvijek ostaje isti: brzo trčati, brzo hodati, brzo govoriti.

Razlika: prilog vs. pridjev

Usporedba:

Brza djevojčica trči. → PRIDJEV (kakva? brza _ slaže se s imenicom)

Brzo trči. → PRILOG (kako? brzo _ ne mijenja se)

Prijedlog

Nepromjenjiva vrsta

Što su prijedlozi?Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi koja stoji ispred imenice ili zamjenice i s njima tvori prijedložni izraz.

Prijedlog	Padež	Primjer	Značenje
u	Lokativ / Akuzativ	u sobi / u sobu	mjesto / smjer
na	Lokativ / Akuzativ	na stolu / na stol	mjesto / smjer
od	Genitiv	od kuće	porijeklo, odvajanje
do	Genitiv	do škole	cilj, granica
za	Akuzativ	za prijatelja	namjena, korist
s / sa	Instrumental	s prijateljem	društvo
bez	Genitiv	bez vode	nedostatak
zbog	Genitiv	zbog bolesti	uzrok
pred	Instrumental	pred kućom	prostorni odnos
između	Genitiv	između stolova	prostorni odnos

Prijedlog nikad ne stoji sam _ uvijek mora biti uz imenicu ili zamjenicu.

Čestica

Nepromjenjiva vrsta

Što su čestice?Čestice su nepromjenjiva vrsta riječi bez punoga leksičkog značenja koja modificiraju značenje cijele rečenice ili njezina dijela.

Potvrdne

da, jest, naravno, svakako, točno
Npr.: Jest, znam to.

Niječne

ne, ni, niti
Npr.: Ne idem van.

Upitne

li, zar, je li
Npr.: Znaš li to?

Pojačajne

baš, upravo, tek, čak, samo
Npr.: Baš si pametan!

Čestica ne piše se odvojeno od glagola: ne znam, ne idem _ ali kao prefiks piše se zajedno: nepoznat, nevrijeme.

Veznici

Nepromjenjiva vrsta

Što su veznici?Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi koja povezuje riječi, sintagme ili rečenice.

Sastavni veznici

i, pa, te, ni, niti
Npr.: Marko piše i Ana čita.

Suprotni veznici

a, ali, no, nego, već
Npr.: Umoran je, ali radi.

Rastavni veznici

ili, ili…ili
Npr.: Ili uči ili se igra.

Uzročni veznici

jer, budući da, pošto, kako
Npr.: Kasni, jer nije čuo alarm.

Posljedični veznici

pa, te, tako da, stoga
Npr.: Pao je pa se ozlijedio.

Vremenski veznici

kad, kada, dok, čim, nakon što
Npr.: Dođi kada završiš.

Ispred i, pa, te, ni, niti se ne stavlja zarez. Ispred ali, no, nego, jer, budući da uvijek ide zarez.

Usklici

Nepromjenjiva vrsta

Što su usklici?Usklici su nepromjenjiva vrsta riječi kojom izražavamo osjećaje, raspoloženja, zvukove ili pozive.

Emotivni usklici

oh, ah, joj, uh, uf, hura, bravo, eh, ijej
Npr.: Oh, kako je lijepo!

Voljni usklici

hajde, haj, marš, hej, pst, hop
Npr.: Hej, čekaj me!

Onomatopejski usklici

kap, šum, bum, pljus, mijau, vau, kuku, tik-tak
Npr.: Bum! Vrata su se zatvorila.

Usklici se uvijek odvajaju zarezom ili uskličnikom od ostatka rečenice.

Glasovne promjene

5. razred

Jotacija

Suglasnik + j → novi glas.
d+j=đ, t+j=ć, s+j=š, z+j=ž, l+j=lj, n+j=nj

Palatalizacija

k, g, h ispred e, i:
k→č, g→ž, h→š
vojnik → vojniče

Sibilarizacija

k, g, h ispred i:
k→c, g→z, h→s
ruka → ruci

Nepostojano a

A se pojavljuje/nestaje u pojedinim oblicima.
pas → psa, otac → oca

Jednačenje po zvučnosti

Suglasnici se izjednačuju.
svadba, gradski

Ispadanje suglasnika

U skupovima dolazi do ispadanja.
bolestan → bolesti

Slogotvorno r

Suglasnik r može tvoriti slog bez samoglasnika.
krv, trg, vrba, brk, crv, prst, srce, grlo

Osnovna pravopisna pravila

5. razred

Vlastita se imena pišu velikim početnim slovom: Hrvatska, Jadransko more, Marko Marulić
Zarez se stavlja ispred veznika koji uvode suprotne/zavisne rečenice: , ali; , koji; , jer; , iako…
Zarez se ne stavlja ispred i, pa, te, ni, niti u sastavnim rečenicama
Upitnik, uskličnik i točka stavljaju se na kraju rečenice
Dvotočka dolazi ispred nabrajanja ili citata: Imao je tri boje: crvenu, bijelu i plavu.

◆ 6. razred

⚡ Glagoli

📖Po značenju 🎯Po predmetu radnje ⏱️Po vidu 🎨Glagolski pridjevi 📍Glagolski prilozi 🔀Glagolski načini ∞Infinitiv 📝Glagolska imenica

Glagoli po značenju

6. razred

Podjela glagola po značenjuGlagoli se prema značenju dijele na glagole radnje, glagole stanja i glagole zbivanja.

Glagoli radnje

Označuju svjesnu radnju. Pitanje: što radi?

pisati, trčati, čitati, pjevati, graditi, jesti

Glagoli stanja

Označuju stanje bez promjene. Pitanje: u kakvom je stanju?

spavati, ležati, sjediti, stajati, živjeti, biti

Glagoli zbivanja

Označuju prirodne procese bez volje subjekta.

grmljavati, sijevati, kišiti, sniježiti, rasti

Glagoli zbivanja opisuju pojave u prirodi: Kiši. / Grmi. / Sviće.

Glagoli po predmetu radnje

6. razred

Prijelazni, neprijelazni i povratni glagoli

Prijelazni (tranzitivni)

Radnja prelazi na objekt _ pitanje koga? što?

čitati (knjigu), pisati (pismo), vidjeti (prijatelja)

Neprijelazni (intranzitivni)

Nema izravnog objekta u akuzativu.

spavati, trčati, letjeti, hodati, živjeti

Povratni (refleksivni)

Radnja se vraća na subjekt _ uz glagol stoji se ili si.

prati se, smijati se, bojati se, sjetiti se

Glagoli po vidu

6. razred

Svršeni i nesvršeni glagoliGlagolski vid pokazuje je li radnja ograničena ili neograničena.

Svršeni (perfektivni)

Radnja je ograničena _ ima jasno označen kraj.
pročitati, napisati, doći, pojesti, naučiti

Nesvršeni (imperfektivni)

Radnja traje _ nema određenog kraja.
čitati, pisati, dolaziti, jesti, učiti

Nesvršeni	Svršeni par	Razlika
čitati	pročitati	Čitam (traje) / Pročitao sam (završeno)
pisati	napisati	Pišem zadaću (traje) / Napisao sam (gotovo)
učiti	naučiti	Učim gradivo (traje) / Naučio sam (usvojeno)
dolaziti	doći	Dolazi svaki dan (ponavljanje) / Došao je (jednom)

Glagolski pridjevi

6. razred

Što su glagolski pridjevi?Glagolski pridjevi su oblici glagola koji imaju i glagolsko i pridjevsko značenje. Mijenjaju se po rodu, broju i padežu.

Glagolski pridjev radni

Tvori se od infinitivne osnove + -ao/-la/-lo/-li.
pisati → pisao, pisala, pisalo
Upotrebljava se za tvorbu perfekta, kondicionala.

Glagolski pridjev trpni

Tvori se nastavcima -n/-na/-no ili -t/-ta/-to.
napisati → napisan, napisana
Upotrebljava se u trpnom stanju (pasiv).

Glagolski prilozi

6. razred

Što su glagolski prilozi?Glagolski prilozi su nepromjenjivi glagolski oblici koji imaju glagolsko i priložno značenje.

Glagolski prilog sadašnji

Tvori se od 3. lica množine prezenta + nastavak -ći.
pisati → pišu → pišući

Glagolski prilog prošli

Tvori se od infinitivne osnove svršenog glagola + -vši / -avši.
napisati → napisavši

Glagolski načini

6. razred

Imperativ (zapovjedni način)

Izriče zapovijed, molbu ili savjet.
čitaj!, čitajmo!, čitajte!

Kondicional I.

Izriče moguću ili željenu radnju.
ja bih čitao/la, ti bi čitao/la…

Kondicional II.

Izriče neostvarenu radnju u prošlosti.
Bio bih došao, ali sam bio bolestan.

Infinitiv _ neodređeni glagolski oblik

6. razred

Što je infinitiv?Infinitiv je osnovni, neodređeni oblik glagola _ ne mijenja se po licima ni vremenima.

Završava na -ti ili -ći: čitati, pisati, doći, reći, peći
Koristi se u tvorbi futura I.: ću čitati, ćeš pisati
Stoji uz modalne glagole: moći, morati, smjeti, htjeti, trebati
Može biti subjekt: Čitati je lijepo.

Glagolska imenica

6. razred

Što je glagolska imenica?Nastaje od glagola, ima imeničko značenje, uvijek je srednjeg roda.

Glagol	Glagolska imenica	Primjer upotrebe
pisati	pisanje	Pisanje zadaće traje dugo.
čitati	čitanje	Volim čitanje knjiga.
trčati	trčanje	Trčanje je zdravo.
učiti	učenje	Učenje je važno.

◆ 7. razred

📚 Sadržaj 7. razreda

🕐Glagolska vremena 🟢Prezent 🕐Perfekt i Pluskvamperfekt 📜Aorist i imperfekt 🔮Buduća vremena 🔀Glagolski načini

Glagolska vremena

7. razred

Jednostavna glagolska vremena

Prezent

Sadašnje — radnja se odvija sada. Ja čitam.

Aorist

Prošlo svršeno — književno. Ja pročitah.

Imperfekt

Prošlo trajanje — arhaično. Ja čitah.

Složena glagolska vremena

Perfekt

Najčešće prošlo u govoru.
Ja sam čitao/la.

Pluskvamperfekt

Davno prošlo.
Bio sam pročitao kada je stigla.

Futur I.

Buduća radnja.
Ja ću čitati.

Futur II.

Buduća radnja koja prethodi drugoj.
Kad budem pročitao…

Sva glagolska vremena zajedno: prezent (sada), perfekt (prošlo-govorno), aorist i imperfekt (prošlo-književno), pluskvamperfekt (davno prošlo), futur I. i II. (buduće).

Prezent — sadašnje vrijeme

7. razred

Što je prezent?Prezent je sadašnje glagolsko vrijeme. Označuje radnju, stanje ili zbivanje koje se odvija u trenutku govora ili se redovito/uvijek ponavlja. Tvori se dodavanjem osobnih nastavaka izravno na prezentsku osnovu glagola.

Osobni nastavci prezenta

Lice	Jednina	Množina	Nastavak (jd.)	Nastavak (mn.)
1. lice	ja čitam	mi čitamo	-m	-mo
2. lice	ti čitaš	vi čitate	-š	-te
3. lice	on/ona/ono čita	oni/one čitaju	-∅	-ju / -e / -u

Kad se upotrebljava prezent?

Sadašnja radnja

Radnja se odvija upravo sada, u trenutku govora.

Marko čita knjigu. / Kiša pada.

Uobičajena / ponavljana radnja

Nešto se redovito događa ili je uvijek istinito.

Svaki dan idem u školu. / Sunce izlazi na istoku.

Povijesni prezent

Prošla se radnja prikazuje kao sadašnja radi živosti pripovijedanja.

Napoleon ulazi u Moskvu i vidi pust grad.

Futurski prezent

Prezent svršenih glagola može izricati buduću radnju.

Sutra dođem k tebi. / Čim završim, zovem te.

Primjer — konjugacija glagola PISATI u prezentu:

ja pišem · ti pišeš · on/ona/ono piše

mi pišemo · vi pišete · oni/one/ona pišu

Prezent se tvori od prezentske osnove + osobni nastavak. Prezentska osnova dobiva se od 3. lica množine oduzimanjem nastavka: pišu → piš-, čitaju → čita-, idu → id-.

Prošla vremena — Perfekt i Pluskvamperfekt

7. razred

Perfekt

Najčešće prošlo vrijeme u govornom jeziku. Tvori se od prezenta glagola biti + glagolski pridjev radni.

Ja sam čitao/la. / Došao je.

Krnji perfekt: u 3. licu jd. pomoćni glagol je često se izostavlja: Marko ušao u razred.

Pluskvamperfekt (pretprošlo)

Radnja koja se dogodila prije neke druge prošle radnje. Tvori se od imperfekta ili perfekta glagola biti + glagolski pridjev radni.

Bio sam pročitao kada je stigla.
Kad je stigla policija, lopov bješe pobjegao.

Aorist i imperfekt — književna prošla vremena

7. razred

Aorist i imperfekt su jednostavna prošla vremena koja se danas upotrebljavaju uglavnom u književnom i pjesničkom jeziku. Bitno ih je prepoznati i znati odrediti lice i broj.

Aorist

Označuje prošlu svršenu radnju — nešto što se jednom dogodilo i završilo. Nastavci: -h, -∅, -∅, -smo, -ste, -še

ja pročitah / ti pročita / on pročita / mi pročitasmo / vi pročitaste / oni pročitaše

Imperfekt

Označuje prošlu trajnu ili ponavljanu radnju. Nastavci: -h, -še, -še, -smo, -ste, -hu / -ahu

ja čitah / ti čitaše / on čitaše / mi čitasmo / vi čitaste / oni čitahu

Lice	Aorist (pročitati)	Imperfekt (čitati)
1. jd.	ja pročitah	ja čitah
2. jd.	ti pročita	ti čitaše
3. jd.	on pročita	on čitaše
1. mn.	mi pročitasmo	mi čitasmo
2. mn.	vi pročitaste	vi čitaste
3. mn.	oni pročitaše	oni čitahu

Razlika: aorist = svršena radnja jednom u prošlosti (pročitah — završio sam čitanje). Imperfekt = trajna/ponavljana prošla radnja (čitah — dugo sam čitao).

Buduća vremena

7. razred

Futur I

Buduća radnja.
Ja ću čitati. / Doći ću sutra.

Futur II (predbuduće)

Buduća radnja koja prethodi drugoj budućoj radnji. Tvori se: budem/budeš/bude… + glagolski pridjev radni.
Kada budem pročitao, izaći ću.
Ako budeš učio, položit ćeš.

Glagolski načini

7. razred

Imperativ (zapovjedni)

Izriče zapovijed, molbu ili savjet.
čitaj! / čitajmo! / čitajte!

Kondicional I (pogodbeni)

Izriče moguću ili željenu radnju.
Ja bih čitao/la. / Ti bi došao/la.

Kondicional II (pogodbeni)

Izriče neostvarenu radnju u prošlosti.
Bio bih došao, ali sam bio bolestan.

◆ 8. razred

📚 Sadržaj 8. razreda

📋Rečenični dijelovi 🔗Nezavisnosložene 📎Zavisnosložene I 📎Zavisnosložene II

Rečenični dijelovi

8. razred

Što su rečenični članovi?Rečenični dijelovi su dijelovi rečenice koji imaju određenu sintaktičku ulogu. Svaki član odgovara na određeno pitanje i ima posebnu funkciju u rečenici.

Subjekt

Pitanje: Tko? Što?

Vršitelj radnje ili nositelj stanja. Najčešće je imenica ili zamjenica u nominativu.

Marko čita.

Predikat

Pitanje: Što čini? Što je? Kakav je?

Jezgra rečenice — bez njega nema rečenice. Može biti glagolski ili imenski.

Marko čita. / Ana je učenica.

Objekt

Pitanje: Koga? Što? Komu? Čemu?

Dopuna glagola — bliže određuje na koga/što se radnja odnosi.

Čita knjigu. / Daje prijatelju.

Priložna oznaka mjesta

Pitanje: Gdje? Kamo? Odakle? Kuda?

Određuje mjesto odvijanja radnje.

Sjedi u sobi. / Ide u školu.

Priložna oznaka vremena

Pitanje: Kada? Koliko dugo? Otkad?

Određuje kada se radnja odvija.

Uči svaki dan. / Došao je jučer.

Priložna oznaka načina

Pitanje: Kako? Na koji način?

Određuje na koji način se radnja odvija.

Piše brzo. / Govori tiho.

Atribut

Pitanje: Kakav? Koji? Čiji?

Pobliže određuje imenicu. Najčešće je pridjev koji se slaže s imenicom u rodu, broju i padežu.

Stara knjiga. / Markova torba.

Apozicija

Pitanje: — (objašnjava imenicu)

Imenica uz drugu imenicu koja je pobliže objašnjava. Odvaja se zarezima.

Zagreb, glavni grad, lijep je.

Redoslijed određivanja: najprije nađi predikat (glagol), zatim subjekt (tko/što vrši radnju), pa onda ostale članove pitanjima.

Nezavisnosložene rečenice

8. razred

Što su nezavisnosložene rečenice?Rečenice sastavljene od dviju ili više ravnopravnih (koordiniranih) surečenica — nijedna nije podređena drugoj. Povezuju se sastavnim, suprotnim, rastavnim, zaključnim i isključnim veznicima.

Sastavne (kopulativne)

Veznici: i, pa, te, ni, niti

Radnje se zbrajaju ili nadovezuju jedna na drugu.

Marko čita i Ana piše.
Pao je te se ozlijedio.

Suprotne (adverzativne)

Veznici: a, ali, no, nego, već

Surečenice se suprotstavljaju ili ograničavaju.

Umoran je, ali radi.
Nije spavao, nego je učio.

Rastavne (disjunktivne)

Veznici: ili, ili…ili, bilo…bilo

Između surečenica postoji izbor — jedna isključuje drugu.

Ili uči ili se odmori.
Bilo dođi bilo javi se.

Zaključne (konkluzivne)

Veznici: dakle, zato, stoga, prema tome

Druga surečenica je zaključak koji proizlazi iz prve.

Vrijedno je učio, stoga je položio.
Kasni, dakle nešto se dogodilo.

Isključne (ekskluzivne)

Veznici: samo što, jedino što, osim što

Druga surečenica ograničava ili isključuje sadržaj prve.

Sve je u redu, samo što kasni.
Sviđa mi se, jedino što je skupo.

Razlika od zavisnosloženih: u nezavisnosloženoj rečenici svaka surečenica može stajati samostalno i ima potpuno značenje. U zavisnosloženoj, zavisna rečenica ne može stajati sama.

Zavisnosložene rečenice _ I. dio

8. razred

Što su zavisnosložene rečenice?Rečenice u kojima je jedna glavna, a druga je zavisna (podređena). Zavisna rečenica ne može stajati samostalno.

Izrične (objektne)

Veznici: da, kako, što
Kaže da će doći.

Subjektne

Zavisna rečenica ima ulogu subjekta.
Tko vrijedno radi, taj postiže cilj.

Atributne (odnosne)

Veznici: koji, koja, koje, što
Vidim djevojku koja pjeva.

Uzročne

Veznici: jer, budući da, pošto
Kasni jer nije čuo alarm.

Posljedične

Veznici: te, tako da, da
Trčao je brzo tako da je pobijedio.

U zavisnosloženoj rečenici: glavna rečenica je ona koja ima potpuno značenje, a zavisna ovisi o njoj i odgovara na određeno pitanje (što? zašto? koji? i sl.).

Zavisnosložene rečenice _ II. dio

8. razred

Namjerne (finalne)

Veznici: da, kako bi
Uči da bi položio.

Uvjetne (kondicionalne)

Veznici: ako, kad, ukoliko
Ako budeš učio, proći ćeš.

Dopusne (koncesivne)

Veznici: iako, premda, makar, mada
Iako kiši, igra se vani.

Načinske (modalne)

Veznici: kao što, kako, kao da
Radi kao što je rečeno.

Poredbene (komparativne)

Veznici: kao, nego što
Brži je nego što sam mislila.

Vremenske (temporalne)

Veznici: kad, čim, dok, nakon što
Kad dođem kući, ručam.

✏️ Pravopisni zadaci

Vježbaj pravopis!

Odaberi skupinu slova i riješi zadatke. Svaki zadatak provjerit će tvoj odgovor i objasniti pravilo.

Pravilo _ Č i Ć

Sufiks za vršitelja radnje: -ač (vozač, plivač), -ičar (političar) → uvijek Č
Sufiks umanjenice: -čić → kolačić; -ić → stolić, prstić → uvijek Ć
Imenice ženskog roda na -oća: čistoća, sljepoća → uvijek Ć
Glagolski prilog sadašnji uvijek ima Ć: trčeći, misleći, leteći
Infinitivi tipa: doći, reći, peći, ući, izaći → uvijek Ć
Futur: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će → uvijek Ć

Zadatak 1 _ Odaberi ispravno slovo

1. Glagolski prilog sadašnji: lete_i

2. Ponoć _ pravilno napisano je:

3. Dijete je tr_alo po dvorištu.

4. Nisam mogla do_i na vrijeme.

5. Vru_a kava se pušila.

6. Noć _ genitivni oblik je:

Zadatak 2 _ Zaokruži ispravno

1. Na grani pjeva maleni:

2. Kupila sam prekrasnu novu:

3. _ naučiti gramatiku.

4. Moj djed ima lijepu:

5. Danas je vani pravo:

Zadatak 3 _ Upiši Č ili Ć

Upiši samo slovo Č ili Ć u polje:

1. dje_ak

2. voza_

3. pti_ica

4. sre_a

5. kaputi_

6. cvjeti_

7. ma_ka

8. kola_

9. no_ni

10. pro_eće

Pravilo _ IJE i JE (jat)

Dugi slog jata → ije: bijel, dijete, lijepo, cvijet, mlijeko, snijeg, rijeka
Kratki slog jata → je: bjelina, djevojka, tjedan, vjeran, djeca
Iza r kratki slog → uvijek je: rječnik, rješenje
Ali: rijeka → dugi slog iza r → ije!
Iznimke: dijete → djeca
Glagoli: vidjeti, razumjeti, voljeti, željeti → kratki slog → je

Zadatak 1 _ Odaberi IJE ili JE

1. Vani je b_lo jako hladno.

2. Svaki t_dan idemo na trening.

3. Pravilno je napisati:

4. Njen r_čnik je pun novih pojmova.

5. Djeca su se radovala sn_gu.

6. Što je ispravno napisano?

7. Htjela je v_djeti prijatelje.

8. Dj_ca se raduje.

Zadatak 2 _ Upiši IJE ili JE

Upiši IJE ili JE u polje:

1. b_lo

2. d_te

3. cv_t

4. m_sec

5. r_ka

6. d_čak

7. r_čnik

8. zv_zda

9. l_pota

10. cv_tni

Pravilo _ DŽ i Đ

DŽ _ uglavnom u stranim riječima: džungla, džep, džez, džin, džem, džemper
DŽ nastaje i glasovnom promjenom: naručiti → narudžba, svjedočiti → svjedodžba
Đ _ domaći glas, nastaje jotacijom: d + j → đ
Jotacija: mlad+ja → mlađa, roditi → rođen, građanin
Domaće hrv. riječi s Đ: đak, međa, lađa, grožđe, anđeo, Đuro

Zadatak 1 _ Odaberi DŽ ili Đ

1. _ungla je prepuna životinja.

2. _ak je zaboravio bilježnicu.

3. Gra_anin je prijavio problem.

4. Svirali su _ez cijelu noć.

5. Me_a između dvaju polja bila je obrasla travom.

6. U _epu sakrio je kovanicu.

7. Na brodu je bila stara la_a.

8. Vidio je kako _in izlazi iz boce.

Zadatak 2 _ Upiši Đ ili DŽ

Upiši samo slovo Đ ili DŽ u polje:

1. _ep

2. an_eo

3. _am

4. _ungla

5. mla_i

6. naru_ba

7. gro_đe

8. ro_endan

9. _emper

10. u_benik

Podsjetnik — 7 padeža

N — Nominativ → Tko? Što?
G — Genitiv → Koga? Čega?
D — Dativ → Komu? Čemu?
A — Akuzativ → Koga? Što?
V — Vokativ → Oj! Ej! (oslovljavanje)
L — Lokativ → O komu? O čemu? (uvijek s prijedlogom)
I — Instrumental → S kim? S čim?

1. dio — Prepoznaj padež

Odredi u kojem padežu se nalazi podebljana riječ. Klikni na točan odgovor.

1. Jučer je Marko dobio novu biciklu.

2. Cijelo popodne pričali smo o izletu.

3. Prijatelju, možeš li mi posuditi olovku?

4. Na stolu nema moje knjige.

5. Vidio sam šumu u daljini.

6. Ivan je otišao prema školi.

7. Volim putovati vlakom.

2. dio — Stavi u točan padež

Upiši imenicu ZAGREB u odgovarajućem obliku. Uz svaki zadatak stoji oznaka padeža.

1. __________ je glavni grad Hrvatske. N

2. Više od godinu dana nisam bio u __________. G

3. Polako se približavamo __________. D

4. Jako volim posjećivati __________. A

5. Oj __________, grade moj! V

6. Mnogo ljudi mašta o životu u __________. L

7. Ponosim se svojim __________. I

🤖 AI Pomoćnik za Hrvatski

🤖

Dobar dan! Ja sam tvoj AI pomoćnik za Hrvatski jezik. Znam cjelokupno gradivo od 5. do 8. razreda — vrste riječi, padeže, glasovne promjene, pravopis, glagolska vremena i još mnogo toga.

Postavi mi pitanje ili odaberi jednu od brzih tema iznad. Objasnit ću ti sve jasno i s primjerima! 🇭🇷

Slika priložena

📄

dokument.docx

Čitam sadržaj…

Slušam… govori pitanje

AI može griješiti — uvijek provjeri u udžbeniku ili kod nastavnika. Možeš priložiti sliku, Word (.docx) ili PowerPoint (.pptx) datoteku, ili diktirati pitanje!

🎮 Kahoot kvizovi

5. razred

📖 Riječi (imenice, glagoli i pridjevi) 🔁 Zamjenice 🔢 Zamjenice i brojevi 🔒 Nepromjenjive vrste riječi 🔊 Glasovne promjene 📐 Padeži

6. razred

⚡ Glagoli 📋 Infinitiv, glagoli po vidu, prijelaznosti, glagolski pridjevi 🎯 Glagolski oblici i načini

7. razred

⏱️ Prezent 🕐 Prezent, perfekt, futur I. 📜 Perfekt, aorist i imperfekt 👆 Imperativ

8. razred

🔍 Rečenični dijelovi 🔗 Nezavisnosložene rečenice 🌿 Zavisnosložene rečenice

Vježba 5. razreda

Naziv

Promjenjive vrste riječi

Imenice

Vrste imenica

Vlastite

Opće

Zbirne

Gradivne

Rod imenica

Padeži imenica

Sklonidbene vrste

Glagoli

Prezent _ sadašnje vrijeme

Perfekt _ prošlo vrijeme

Futur I. _ buduće vrijeme

Lica glagola

Lica u jednini (samo jedna osoba)

Lica u množini (više osoba)

1. lice — ja / mi

2. lice — ti / vi

3. lice — on, ona, ono / oni…

Pridjevi

Opisni (kvalitativni)

Gradivni (materijalni)

Posvojni (posesivni)

Zamjenice

Osobne

Posvojne

Povratne

Pokazne

Upitne

Neodređene

Brojevi

Glavni brojevi

Redni brojevi

Zbirni brojevi

Nepromjenjive vrste riječi

Prilog

Prilog mjesta

Prilog vremena

Prilog načina

Prilog količine

Razlika: prilog vs. pridjev

Prijedlog

Čestica

Potvrdne

Niječne

Upitne

Pojačajne

Veznici

Sastavni veznici

Suprotni veznici

Rastavni veznici

Uzročni veznici

Posljedični veznici

Vremenski veznici

Usklici

Emotivni usklici

Voljni usklici

Onomatopejski usklici

Glasovne promjene

Jotacija

Palatalizacija

Sibilarizacija

Nepostojano a

Jednačenje po zvučnosti

Ispadanje suglasnika

Slogotvorno r

Osnovna pravopisna pravila

Glagoli po značenju

Glagoli radnje

Glagoli stanja

Glagoli zbivanja

Glagoli po predmetu radnje

Prijelazni (tranzitivni)

Neprijelazni (intranzitivni)

Povratni (refleksivni)

Glagoli po vidu

Svršeni (perfektivni)